Prijedlog Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora, izrađen je i prihvaćen 2014. godine u okviru provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) u RH te je sastavni dio ove strategije. U skladu s preporukama EK ovaj se monitoring pokušalo sagledati i sa subregionalnog aspekta, kako s obzirom na prostornu pokrivenost i vremensku učestalost uzorkovanja, tako i s obzirom na izbor parametara za procjenu stanja. U ovom je Programu praćenja razrađeno praćenje stanja komponenti za svih 11 deskriptora ODMS. Zbog nedostatka financijskih sredstava program se još uvijek ne provodi. Stoga, u cilju racionalizacije troškova, podatke prikupljene ovim programom potrebno je objediniti s podacima prikupljenim kroz ostale nacionalne programe praćenja koji se provode u jadranskim vodama pod suverenitetom RH (1. Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda Jadrana; 2. Praćenje stanja ribolovnih resursa – DCF; 3. Praćenje kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša; 4. Praćenje stanja očuvanosti stanišnih tipova i vrsta prema Direktivi o staništima te vrsta ptica u skladu s Direktivom o pticama) AKTIVNOSTI Aktivnosti predviđene u okviru Programa

Za učinkovitu provedbu procjene i praćenja stanja morskog okoliša kao i usklađenu provedbu mjera za ostvarivanje dobrog stanja morskog okoliša na razini podregije Jadranskog mora, potrebno je u okviru postojeće institucionalizirane platforme suradnje sa susjednim jadranskim državama, uzimajući u obzir obveze iz ODMS i Odluke EK 848/17 te UNEP/MAP-ovog Plana primjene (tzv. „roadmap“) ekosustavnog pristupa na Mediteranu koji predstavlja okvir za provedbu ODMS na regionalnoj razini, dogovoriti: okvirnu metodologiju procjene stanja morskog okoliša, utvrditi nedostatke („gap analiza“) postojećih sustava praćenja vezane uz pojedine deskriptore DSO te zajedničke elemente sustava praćenja područja izvan vanjskih granica teritorijalnih mora. Jadnako tako potrebno je dogovoriti i usklađenu provedbu nacionalnih mjera za postizanje DSO. Institucionalizranu platformu suradnje na stručnoj i političkoj razini predstavlja Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja (Mješovita komisija) osnovana 1977. temeljem Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja sklopljenog 1974. između bivše SFRJ i Talijanske Republike sa zadatkom multidisciplinarnog rješavanja problema okoliša u Jadranskom prostoru. Ugovorne strane Komisije su Italija te tri države bivše SFRJ: Hrvatska i Slovenija (od 1993.) te Crna Gora (od 2010. objavljeno na 11. sastanku Komisije u Anconi). Zadnji, 12. sastanak Mješovite komisije bio je održan 2011. godine u Portorožu.

Obzirom na nedovoljne spoznaje o izvorima, mjestima akumulacije, daljnjoj sudbini, odnosno o problematici morskog otpada općenito, uključujući mikroplastiku, potrebno je izraditi zajednički plan upravljanja morskim otpadom usklađen prvenstveno na nacionalnoj i subregionalnoj razini, a po mogućnosti i na regionalnoj razini. Plan upravljanja bi trebao uključivati određivanje izvora nastanka otpada, smanjivanje njegovog unosa u morski ekosustav, načine prikupljanja kao i eventualno recikliranje i ponovno korištenje, odnosno sigurno odlaganje ostatka koji se više ne može upotrijebiti.

S obzirom na trenutačni nedostatak spoznaja o razini štetnih utjecaja otpada u moru, teško je odrediti razine utjecaja, uslijed čega mnoge države članice EU postavljaju trenutačne ciljeve. Ciljevi trebaju ići u smjeru procjene trenutačnog stanja morskog okoliša, prostornih i vremenskih trendova takvog stanja, određivanje izvora morskog otpada, praćenje učinkovitosti predloženih mjera, sve u vezi sa smjernicama i ciljevima DSO, kao i ciljevima definiranim za deskriptor morskog otpada.

Prikupljanje otpada koji se nađe u koćarskim lovinama (tzv. „Fishing for Litter“) je jedinstvena inicijativa koja ima za cilj smanjivanje količine morskog otpada na dnu mora uključivanjem jednog od ključnih dionika, a to je ribarski sektor. Ova inicijativa ne uključuje samo izravno uklanjanje otpada iz mora, nego služi i podizanju svijesti o značaju problema među svim uključenim dionicima. Tijekom svojih redovitih ribarskih aktivnosti na moru ribari trebaju prikupiti morski otpad koji se nađe u njihovim mrežama, pohraniti ga u za to pripremljene vreće i odložiti u prihvatne centre za morski otpad u ribarskim lukama i iskrcajnim mjestima za ribarske brodove na obali. Pored navedenog načina prikupljanja otpada, organizirati će se posebne ronilačke akcije koje bi imale za cilj organizirano prikupljanje otpada s morskog dna. Akcije uklanjanja svih navedenih vrsta otpada trebale bi se odvijati prema ODMS protokolu.

U sklopu Koordinacijskog mehanizma uspostavit će se Stručno radno tijelo za otpad u moru. Uspostavnom navedenog tijela će se definirati poslovnik o njegovom radu i osigurati sustavna komunikacija i koordinacija pripreme, provođenja i praćenja provedbe svih ovim Programom mjera predviđenih mjera i aktivnosti na smanjenju otpada u moru. U Stručno radno tijelo planiraju se uključiti i osobe/stručnjaci sa županijske razine, stručnih/znanstvenih institucija te ostalih zainteresiranih dionika.

Tijekom provedbe Programa mjera iz 2017. izrađen je Plan gospodarenja otpadom u moru (provedbom Mjere 3.3.1.) kojim je definirana mjera sustavnog prikupljanja podataka o otpadu u moru i ažuriranja postojećih baza podataka. Također, kao jedan od izlaznih rezultata provedbe Mjere 3.3.3. izrađen je Protokol za provedbu projekata čišćenja otpada u moru u RH. U sklopu navedenog Protokola izrađena je i javno dostupna on-line Baza za prikupljanje podataka o otpadu u moru. Republika Hrvatska prikuplja podatke o otpadu u moru sukladno obavezama iz ODMS kroz provedbu Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (2021.-2026.) kao i sudjelovanjem u EU projektima koji se bave problematikom otpada u moru. Podaci o otpadu u moru jednako tako se prikupljaju provedbom akcija čišćenja zahvaljujući volonterskim aktivnostima zainteresiranih dionika (ekološke akcije u organizaciji NVO, lokalne zajednice i dr.). Navedeni dionici već imaju priliku podatke o vrstama i količinama otpada u moru prikupljenog putem ekoloških akcja dostaviti u za to uspostavljenu internetsku bazu. U cilju unaprijeđenja praćenja te procjene izvora, količina i utjecaja otpada u moru potrebno je dodatno unaprijediti postojeće baze podataka sustavno praćenog otpada u moru i prikupljenog otpada te povezati Informacijski sustav gospodarenja otpadom (ISGO) i Informacijski sustav za more (ISM) u dijelu vezanom za otpad u moru. Zahvaljujući IT tehnologiji građani i civilno društvo mogu se uključiti u detektiranje lokacija onečišćenih otpadom u moru, a o takvoj mogućnosti zainteresirana javnost bi kroz provedbu ove mjere trebala biti informirana.

Mjera je orijentirana prema široj javnosti i zainteresiranim dionicima s ciljem informiranja i educiranja o problematici i načinu rješavanja otpada u moru. Provedbom mjere planira se osnivanje zajedničke platforme za komunikaciju i suradnju zainteresiranih dionika za problematiku otpada u moru putem izrade i održavanja internetske stranice kao i aktivnosti njene promidžbe u cilju kontinuiranog informiranja javnosti o temama vezanim za otpad u moru. Nadalje mjerom se planira provedba edukativnih kampanja u cilju povećanje razine znanja i svijesti o prirodnim vrijednostima mora, problemu otpada u moru i njegova utjecaja na život u moru i zdravlje čovjeka što uključuje i izradu informativno-edukativnih materijala te njihovu distribuciju. Edukativne kampanje planirati će se prema ciljanim skupinama što bi uključivalo i škole. Provedba edukativnih kampanja uključivati će i organiziranje akcija čišćenja priobalja prikupljanjem otpada naplavljenog na obali putem ekoloških akcija, prikupljanje otpada u moru putem ronilačkih akcija i prikupljanje izgubljenih ili odbačenih ribolovnih alata u moru. Organiziranje ovakvih akcija čišćenja priobalja i mora ima za cilj smanjivanje količina i utjecaja otpada u moru na okoliš uključivanjem šire zainteresirane javnosti. Mjerom se također planira povezivanje navedene platforme s Kampanjom „Za Ljepšu našu“ čije aktivnosti provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te uspostavljanje institucije imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“.

Provedbom ove mjere planira se uspostava sustava gospodarenja pasivno ulovljenim otpadom prikupljenog putem (primarno) koćarskih ribolovnih aktivnosti, kao mjere kojom se može utjecati na smanjenje značajne količine otpada u moru iz morskog okoliša. Provedbom aktivnosti predviđenih mjerom planira se provedba pilot projekta uspostave sustava za prikupljanje i prihvat pasivno ulovljenog otpada, provedbom kojeg bi se u dogovoru s ministarstvima nadležnim za more i ribarstvo odredili kriteriji odabira lokacija na kojima će se odvijati projektne aktivnosti. Kao kriteriji za odabir navedenih lokacija mogu se primjerice odabrati luke najznačajne za predaju/prihvat koćarskog ulova ili primjerice 'samo' ribarske luke ili sl. Prije provedbe navedene aktivnosti planira se utvrditi broj koćara u suradnji s ministarstvom nadležnim za ribarstvo. Jednako tako, u suradnji ministarstava nadležnih za more, ribarstvo i zaštitu okoliša, bilo bi potrebno odrediti broj luka u hrvatskom dijelu Jadrana koje mogu pružiti uslugu prihvata pasivno ulovljenog otpada kao i kapaciteta tih luka za prihvat takve vrste otpada. Kroz provedbu ove mjere planira se ujedno i ažuriranje postojećeg nacrta Protokola za prikupljanje i prihvat pasivno ulovljenog otpada prikupljenog putem koćarenja. Potrebno je donošenje plana gospodarenja otpadom iz mora kojim će se definirati prihvat, postupanje i zbrinjavanje pasivno ulovljenog otpada.

Budući da za lov pojedinih nezavičajnih (alohtonih) vrsta tradicionalni ribarski alati nisu dovoljno učinkoviti, u nekim slučajevima bilo bi potrebno konstruirati nove ribolovne alate. Istraživanja bi se trebala provoditi kroz ispitivanja učinkovitosti novih ribolovnih alata.

Provedba istraživanja vezanih uz već postojeće, kao i moguće buduće promjene, koje se sve češće javljaju u uzgojnom ciklusu većine vrsta u uzgoju, a koje se najvećim dijelom pripisuju utjecaju klimatskih promjena. Slijedom tih istraživanja, potrebno je s gospodarskog aspekta procijeniti eventualno povećanje proizvodnje toploljubnih vrsta, koje su već i sada zastupljene u marikulturi RH (komarča, dagnja, tuna), kao i mogućnost uvođenja u marikulturu novih autohtonih toploljubnih vrsta organizama. Za one uzgajivače koji se uključe u zajednička istraživanja sa znanstvenicima na način da u svojim uzgajalištima ili dijelu uzgajališta provode eksperimentalni uzgoj vezan uz uvođenje novih vrsta u marikulturu, nastojat će se osigurati porezne olakšice, ili olakšice pri nabavci hrane za uzgoj i olakšice pri nabavci nove uzgojne tehnologije.

Nove će okolnosti iziskivati prilagodbu tehnologije uzgoja za hladnoljubne vrste koje su jako zastupljene u marikulturi RH (lubin, kamenica). Tehnologiju uzgoja navedenih vrsta organizama biti će potrebno prilagoditi novim okolnostima kako bi se ublažile ili spriječile negativne posljedice (prebacivanje uzgoja u dublja – hladnija područja, što će zasigurno povećati troškove uzgoja). Ova bi se mjera mogla privremeno koristiti i u slučaju pojave HAB-a (opasne cvatnje), kada bi se uzgojna postrojenja (ribe i školjkaši), trebala privremeno spuštati na veće dubine. Za one uzgajivače koji se uključe u zajednička istraživanja sa znanstvenicima na način da u svojim uzgajalištima ili dijelu uzgajališta provode eksperimentalni uzgoj temeljen na novim tehnološkim rješenjima, nastojat će se osigurati ili porezne olakšice ili olakšice pri nabavci hrane za uzgoj, ili olakšice pri nabavci nove uzgojne tehnologije i sl.