Prijedlog Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora, izrađen je i prihvaćen 2014. godine u okviru provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) u RH te je sastavni dio ove strategije. U skladu s preporukama EK ovaj se monitoring pokušalo sagledati i sa subregionalnog aspekta, kako s obzirom na prostornu pokrivenost i vremensku učestalost uzorkovanja, tako i s obzirom na izbor parametara za procjenu stanja. U ovom je Programu praćenja razrađeno praćenje stanja komponenti za svih 11 deskriptora ODMS. Zbog nedostatka financijskih sredstava program se još uvijek ne provodi. Stoga, u cilju racionalizacije troškova, podatke prikupljene ovim programom potrebno je objediniti s podacima prikupljenim kroz ostale nacionalne programe praćenja koji se provode u jadranskim vodama pod suverenitetom RH (1. Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda Jadrana; 2. Praćenje stanja ribolovnih resursa – DCF; 3. Praćenje kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša; 4. Praćenje stanja očuvanosti stanišnih tipova i vrsta prema Direktivi o staništima te vrsta ptica u skladu s Direktivom o pticama) AKTIVNOSTI Aktivnosti predviđene u okviru Programa

Za učinkovitu provedbu procjene i praćenja stanja morskog okoliša kao i usklađenu provedbu mjera za ostvarivanje dobrog stanja morskog okoliša na razini podregije Jadranskog mora, potrebno je u okviru postojeće institucionalizirane platforme suradnje sa susjednim jadranskim državama, uzimajući u obzir obveze iz ODMS i Odluke EK 848/17 te UNEP/MAP-ovog Plana primjene (tzv. „roadmap“) ekosustavnog pristupa na Mediteranu koji predstavlja okvir za provedbu ODMS na regionalnoj razini, dogovoriti: okvirnu metodologiju procjene stanja morskog okoliša, utvrditi nedostatke („gap analiza“) postojećih sustava praćenja vezane uz pojedine deskriptore DSO te zajedničke elemente sustava praćenja područja izvan vanjskih granica teritorijalnih mora. Jadnako tako potrebno je dogovoriti i usklađenu provedbu nacionalnih mjera za postizanje DSO. Institucionalizranu platformu suradnje na stručnoj i političkoj razini predstavlja Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja (Mješovita komisija) osnovana 1977. temeljem Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja sklopljenog 1974. između bivše SFRJ i Talijanske Republike sa zadatkom multidisciplinarnog rješavanja problema okoliša u Jadranskom prostoru. Ugovorne strane Komisije su Italija te tri države bivše SFRJ: Hrvatska i Slovenija (od 1993.) te Crna Gora (od 2010. objavljeno na 11. sastanku Komisije u Anconi). Zadnji, 12. sastanak Mješovite komisije bio je održan 2011. godine u Portorožu.

Praćenje utjecaja na okoliš uzgajališta tuna i bijele ribe je u sklopu obvezatnog programa praćenja zadanog u SUO propisano rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš po provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš svakog pojedinog zahvata (čl. 87., čl. 89., čl. 89a. Zakona o zaštiti okoliša). Provedba obvezatnog programa praćenja propisanog rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš u okviru provedene SUO uključuje različite fizikalno kemijske i biološke parametre koji se specifično određuju ovisno o uzgajalištu. Ne postoje jasni kriteriji u procjeni stanja okoliša u odnosu na specifičnost uzgajališta (uzgojne tehnologije, lokacije i sezone) i jedinstveni parametri u vodenom stupcu i sedimentu i njihove analitičke metode praćenja, kao ni metode praćenja parametara vezanih za utjecaj klimatskih promjena npr. za zakiseljavanje mora. S ciljem očuvanja dobrog stanja okoliša na području uzgajališta trebalo bi unificirati programe praćenja u smislu definiranja parametara i odrediti standarde kakvoće stanja parametara koji se prate. U skladu s rastućim utjecajem klimatskih promjena na sektore ribarstva i akvakulture, aktivnosti monitoringa bi trebalo proširiti s praćenjem parametara relevantnih za zakiseljavanje mora u cilju procjene utjecaja zakiseljavanja mora na područjima uzgajališta. -S ciljem procjene utjecaja zakiseljavanja mora kao posljedice klimatskih promjena uključiti i parametre zakiseljavanja u morskoj vodi.

U suradnji s jadranskim zemljama na razini podregije izraditi Protokol o primjeni Međunarodne konvencije o upravljanju i nadzoru brodskih balastnih voda i taloga na Jadranskom moru. Protokol bi obuhvaćao mjere upravljanja, koje predviđa Konvencija (izmjena i/ili obrada balastnih voda) prema standardima Konvencije, te dodatne mjere kao što je izviješćivanje o balastnim vodama (BWR). Protokol bi posebno definirao učinkovite i provedive mjere za unutarjadranski pomorski promet.

Uspostaviti redovitu provedbu godišnjeg/sezonskog pregleda stanja (vrste i brojnost) u područjima luka, kako bi se mogle pratiti promjene u sastavu i abundanciji određenih vrsta organizama (bentoski organizmi s čvrste podloge, bentoski organizmi s meke podloge, planktonski organizmi, ribe i glavonošci). Po mogućnosti, obavljati razmjenu podataka o stanju u lukama na podregionalnoj i regionalnoj razini.

U cilju cjelovitog očuvanja zdravog i raznolikog morskog ekosustava odnosno osiguravanja njegovog kontinuiranog, dugoročnog i održivog oporavka, potrebno je identificirati najugroženije dijelove kojima je potrebna obnova, uključujući one dijelove koji su pod najvećim pritiskom. Posebice se to odnosi na najugroženija staništa i vrste (one nepovoljnog stanja ili trenda, ugrožene i kritično ugrožene vrste i staništa, vrste i staništa pod značajnim pritiskom ljudskih aktivnosti, vrste s važnom ulogom u funkcioniranju ekosustava i dr.); na temelju analize izraditi prijedlog mjera obnove.Mjera nadopunjuje mjere u okviru drugih sektorskih politika.